2011. Međunarodna godina šuma

2011. godina proglašena je Međunarodnom godinom šuma Rezolucijom Generalne skupštine UN-a broj 61/193.

Sve države članice pozivaju se da tijekom 2011. godine na međunarodnoj i nacionalnoj razini sudjeluju i organiziraju niz događanja i aktivnosti kojima bi se obilježila Međunarodna godina šuma, a sve zajedno s ciljem širenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju cijelom planetu te svim segmentima čovjekova života. Prilikom obilježavanja Međunarodne godine šuma veliki naglasak se mora dati održivom gospodarenju šumama kao potrebnom temelju svih ljudskih aktivnosti.

Učenici Srednje škole Matije Antuna Reljkovića- šumarskog usmjerenja odlučili su nizom akcija obilježiti ovu za njih iznimno važnu godinu.Prva aktivnost bila je edukativnog karaktera, na glavnom gradskom trgu u Slavonskom Brodu postavljen je informativni punkt na kojem su građani mogli dobiti informacije o šumama i Međunarodnoj godini šuma od šumara i zaštitara prirode. Građani su dobili ovom prigodom izdane letke, a darovane su im sadnice hrasta lužnjaka i smreke.

Učenici drugog razreda šumarskog usmjerenja i profesorica Daria Pinjuh Budisavljević, dipl. ing. šumarstva , Hrvatske šume Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije i  Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Slavonski Brod  uključili su se u obilježavanje 21. ožujka, na dan koji se već točno 30 godina slavi kao Svjetski dan šuma.

 Punkt su posjetila djeca iz slavonskobrodskih osnovnih škola: OŠ Dragutin Tadijanović, OŠ Vladimir Nazor, OŠ Ivan Goran Kovačić i OŠ Hugo Badalić. Uz pomoć nastavnica ispisali su svoje poruke i pokazali svoje odlično ekološko znanje i brigu za zaštitu prirode. Poruke su napisali na listovima koje su pričvrstili na makete drveća. Veliku pomoć na punktu organizatorima su pružili učenici SŠ Matija Antun Reljković, smjer šumarski tehničar.

Uspješno je odrađen cilj informiranja djece i građana o vrijednim šumskim područjima Brodsko-posavske županije. Naša županija je privilegirana budući da su čak dvije prašume smještene na njezinom teritoriju. Na čitavom području bivše Jugoslavije bilo ih je ukupno samo šest. Naše prašume Prašnik i Muški bunar zaštićene su u kategoriji posebnih rezervata šumske vegetacije.

Šume su "čuvari prirode", njihove općekorisne funkcije odražavaju zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva kao i za obranu. Šumski ekosustavi često su prošarani raznim staništima što povećava njihovu biološku raznolikost (vode tekućice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šumske čistine, stara stabla, sušci, trulo drvo i dr.), a prisustvo velikog broja zaštićenih i/ili ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kao i raznih vrsta gljiva, osim toga naše šume su za razliku od mnogih europskih šuma prirodne što samo potvrđuje izniman doprinos šuma ukupnoj biološkoj raznolikosti Hrvatske.

Druga aktivnost obuhvaćala je ozelenjavanje dvorišta dječjeg vrtića "Kosjenka" , jer sve i kreće od  djece vrtićkog uzrasta pa tako i briga za okoliš. U tome su nam pomogle profesorice, dipl. ing. uređenja krajobraza Tatjana Haring i Silvija Raguž kako svojom stručnosti tako i radnim sposobnostima. Napravile su prijedlog idejnog  riješenja i troškovnik, a mi smo se obratili za pomoć našim vjernim suradnicima UPŠ Nova Gradiška za dio sadnog materijala i krenuli u realizaciju projekta pod budnim okom naših nasmijanih teta iz vrtića.
Učenici trećeg razreda-šumarskog usmjerenja pokazali su svoje umijeće u formiranju parkovnih površina i poučavanju naših najmlađih. Kako kaže jedna stara kineska poslovica - Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina.

Drugo najbolje vrijeme – je sad!

Treća aktivnost vratila nas je u našu matičnu školu u školski vrt. Učenici četvrtog razreda-šumarskog usmjerenja sadili su sadnice naših  autohtonih  vrsta, poznati slavonski hrast-hrast lužnjak i  sadnice obične smreke donirane od Hrvatskog šumarskog društva ogranak Slavonski Brod. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod europskih poznavaoca šuma kada posjete hrvatske šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, te su sastavljene od jedne vrste drveća, koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone, što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.

Hvala svima sudionicima navedenih aktivnosti te se nadamo  kako će ih biti još i više kako aktivnosti,  tako i sudionika!

Učenik dođe do učitelja.

“Učitelju”, zavapio je, “slijediti vaše učenje zahtijeva toliko promjene u čovjeku. Sve to mi je isuviše naporno. Odlučio sam da ovdje završim svoje učenje. Ne mogu više.”
Učitelj ga je posmatrao tužnim pogledom. I najzad, nakon izvjesnog ’studiranja’, progovori: “Znaš li priču o gusjenici?”
Učenik odgovori negativno.
“Bila jednom jedna gusjenica, koja je imala osjećaj, da je metamorfoza u leptira isuviše naporna i bolna stvar. Tako da je odlučila da ostane gusjenica. I dok je tako bolno i lagano gmizala kroz život, stalno je gledala uvis prema nebu i prema svim tim šarenim i prelijepim razdraganim leptirima…”, pripovijedao je učitelj.
“A sada razmisli dobro o ovome: DA LI JE NAIZGLED LAKŠI PUT ZAISTA I LAKŠI PUT?!”

Pogledajte : FOTOALBUM