Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod

Terenska nastava utječe na intelektualnu radoznalost (otkrivanje, istraživanje i stvaranje) te na stvaranje kvalitetnih odnosa  unutar odgojno-obrazovne skupine koja je u ovom slučaju razred 4.f- šumarski tehničari Srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda.

Ovom posjetom željeli smo upoznati učenika s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji žive u određenom prirodnom i  kulturnom okruženju koji su utjecali  ili utječu na okolinu.Kod višepredmetne terenske nastave najčešće se radi o korelaciji među nastavnim predmetima a to su bili  zaštita šuma i lovstvo iz jednog jednostavnog razlog: brže i lakše učenje. Destinacija Entomološki odjel Gradskog muzeja Varaždin i Lovački muzej Zagreb.

Šumarski tehničar posjetili su 17.02. Entomološki odjel Gradskog muzeja Varaždin u sklopu predmeta zaštita šuma, u kojemu se čuva vrijedna i jedinstvena zbirka najvećeg varaždinskog prirodoslovca, gimnazijskog profesora te utemeljitelja i prvog kustosa toga Odjela Franje Košćeca. Već pedesetak godina, točnije od 1954., za Varaždin je svojstven jedini specijaliziran Entomološki muzej u Hrvatskoj. S obzirom na brojnost prikupljenih kukaca izraženu u desetinama tisuća primjeraka, raznovrsnost materijala i obuhvaćenost staništa s današnjeg motrišta, kada su očigledne velike promjene okoliša, ove prirodoslovne zbirke postaju sve dragocjenijom dokumentacijom o prirodi. Zbirka prof. Košćeca predstavljena je u stalnom postavu pod naslovom Svijet kukaca, koji je koncem 90-ih godina prošloga stoljeća obnovljen, a prema stručnjacima i publici koja ga posjećuje jedan je od najljepših takve vrste u Europi. Kroz nekoliko tema: U šumi, Uz šumu i na livadi, U vodi i na obali, Noću i u zemlji, na otprilike 4500 izložaka, u postavu se zorno prikazuje biologija kukaca. Od predmeta su izloženi entomološki preparati, dermopreparati kralježnjaka, herbarski primjerci biljaka, uvećani modeli kukaca, fotografije i različiti predmeti iz ostavštine prof. Košćeca. Među njima su, primjerice, i pomagala koja je za obradu svojih zbirki sam osmislio i izradio. U dijelu stalnog postava predstavljeni su i ostali varaždinski prirodoslovci s konca 19. i početka 20. stoljeća, a jedna je prostorija uređena kao radna soba prof. Košćeca.Ovim putem zahvaljujemo se iznimnom stručnom vođenju, voditeljici zbirke Entomološkog odjela:muzejskoj savjetnici Antici Bregović, dipl. ing. biol.
    Ujedno su mogli pogledati i PRIČU O PISAĆEM STROJU- Izložba iz zbirke Stjepana Komara. Pisaći stroj jedan je od najvažnijih izuma komunikacijske tehnologije, koji je svoju široku primjenu našao od početaka korištenja u 19. stoljeću kako kod pisaca tako ubrzo i u najrazličitijim administrativnim poslovima. Pojava suvremene računalske tehnologije gotovo ga je potpuno istisnula, pa je danas uglavnom traženi predmet sakupljača starina, koji u njemu prepoznaju neke neprolazne vrijednosti.  Autorice stručne koncepcije su povjesničarka Madeleine Kukec Šimek i povjesničarka umjetnosti Dina Missoni, koja nas je ujedno i provela kroz izložbu.
    Kako nas je vrijeme izvrsno služilo u 12 sati stajemo ispred Lovačkog muzeja osnovanog davne 1954. Hrvatski lovački savez od 1963. Smješten je u nekadašnjoj vili Volmunt. Fundus Muzeja broji više od 2000 predmeta, uglavnom vrhunskih trofeja divljači s područja Hrvatske, te primjerke zanimljivih atipičnih trofeja ( los, rakunov pas i dr.) i anomalija. Jedinstven je postav zbirke ptica i zbirke ptičjih jaja (171 vrsta). Izuzetno je zanimljiva zbirka lovačkog oružja.Muzej pruža uvid u dio prirodoslovne baštine vezan za životinjski svijet našeg podneblja - ukazuje na bogatstvo, ali i važnost očuvanja te baštine.
    Živeći u prirodi čovjek je od najranijih vremena preživljavao upravo zahvaljujući lovačkoj vještini, koristeći pomagala, oružja i oruđa koje je sam stvorio. U muzeju je prikazan povijesni razvoj lova od ilustracija s kamenog stećka, preko ubojitoga samostrela iz XVI. stoljeća, do lovačkog oružja iz vremena prve uporabe baruta Lovački muzej čuvar je kulturne baštine hrvatskih lovaca. "Čuvajmo prirodu za naraštaje koji dolaze!" - geslo je Hrvatskog lovačkog saveza, ali i vodilja nama - posjetiteljima Lovačkog muzeja.
Već na samom ulazu u muzej, pokraj kipa sv. Huberta, zaštitnika lovaca, napisano je osnovno moralno načelo lova: "Tko ne misli časno loviti, neka ne ulazi u naše redove!" U skladu s osnovnom zadaćom lovačkog saveza, a to je briga o divljači i ostalim životinjskim vrstama i pticama te čuvanje njihovih prirodnih staništa. Hvala velika voditelju Lovačkog muzeja, gospodinu Marijanu Lekiću koji ne samo da nas je proveo kroz muzej uz poučne priče nego bio i izvrstan domaćin.
     Na kraju dana možemo samo reći po osmijehu naše profesorice Darie Pinjuh Budisavljević, dipl. Ing. šumarstva kako smo postigli željene ciljeve. Izvanučionička nastava iz lovstva i zaštite šuma  vrlo je važna u stjecanju znanja, umijeća i navika, a ima i velike odgojne vrijednosti. A sada pisanje seminarskog rada i stvaranje vlastite zbirke kukaca!